Back الارمن الغربيين ARZ Idioma armeniu occidental AST Qərbi erməni dili Azerbaijani Armeni occidental Catalan Westarmenisch German Ermenkiyê Rocawani DIQ Western Armenian English Okcident-armena lingvo Esperanto Idioma armenio occidental Spanish Läänearmeenia keel Estonian
| Zapadnoarmenski jezik Արեւմտահայերէն | |
|---|---|
 Karta armenskih dijalekata početkom 20. vijeka: -gë dijalekti, koji odgovaraju zapadnoarmenskom, žute su boje. | |
| Regije govorenja | Armenska visoravan |
| Države govorenja |  Armenija Kipar Liban Sirija Turska |
| Jezička porodica | indoevropski
|
| Broj govornika | 1.6 miliona (2022)[1] |
| Sistem pisanja | Armensko pismo (Standardni armenski pravopis) |
| Jezički kod | |
| ISO 639-3 | hyw |
| Linguasphere | 57-AAA-ac |
| Glottolog | homs1234 |
| Karta | |
 Zapadnoarmenski jezik klasifikovan je kao ugrožen prema UNESCO-vom Atlasu svjetskih ugroženih jezika.[2] | |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Zapadnoarmenski jezik (klasični pravopis: Արեւմտահայերէն) jest jedan od dva standardizirana [3] oblika modernog armenskog jezika, a drugi je istočnoarmenski. Zasnovan je uglavnom na istanbulskom armenskom dijalektu, za razliku od istočnoarmenskog, koji je uglavnom zasnovan na jerevanskom dijalektu.
Do ranog 20. vijeka, različiti dijalekti zapadnoarmenskog su se također govorili u Osmanlijskom carstvu, posebno u istočnim regijama koje su historijski naseljavali Armeni poznati kao Zapadna Armenija. Govorni ili dijalekatski varijeteti zapadnoarmenskog koji su trenutno u upotrebi uključuju Homšetsi, kojim govore narodi Hemšin;[4] dijalekti Armena iz Kessaba, Latakije i Jisr al-Shughura iz Sirije, Anjar iz Libana i Istanbula i Vakıflıja u Turskoj (dio dijalekta "Sueidia"). Sasun i muš dijalekt se također govori u selima današnje Armenije kao što su Bazmaberd i Sasnašen. Kilikijski dijalekt se govori i na Kipru, gdje se uči u Armenskim školama (Nareg), i prvi je jezik za oko 3.000 ljudi armenskog porijekla.
Oblici karinskog dijalekta zapadnog armenskog govore nekoliko stotina hiljada ljudi u Sjevernoj armeniji, uglavnom u Gjumriju, Artiku, Akhurjanu i oko 130 sela u provinciji Širak,[5] i u provinciji Samtskhe-Džavaheti u Gruziji (Akhalkalaki, Akhaltsikhe).[6]
Uglavnom kao dijasporski jezik i jezik koji nije službeni jezik nijedne države, zapadnoarmenski se suočava sa izumiranjem jer njegovi izvorni govornici gube tečno znanje usred pritisaka da se asimiliraju u svoje zemlje domaćine. Procjenjuje se da je broj onih koji tečno govore zapadnoarmenski izvan Armenije i Gruzije manji od milion.
- ^ "Zapadnoarmenski jezik". Ethnologue.
- ^ "UNESCO Atlas of the World's Languages in danger". www.unesco.org. Arhivirano s originala, 2. 8. 2018. Pristupljeno Mar 3, 2021.
- ^ Chahinian, Talar; Bakalian, Anny (1. 1. 2016). "Language in Armenian American communities: Western Armenian and efforts for preservation". International Journal of the Sociology of Language (jezik: engleski). 2016 (237): 37–57. doi:10.1515/ijsl-2015-0034. ISSN 1613-3668.
- ^ Victor A. Friedman (2009). "Sociolinguistics in the Caucasus". u Ball, Martin J. (ured.). The Routledge Handbook of Sociolinguistics Around the World: A Handbook. Routledge. str. 128. ISBN 978-0415422789.
- ^ Baghdassarian-Thapaltsian, S. H. (1970). Շիրակի դաշտավայրի բարբառային նկարագիրը. Bulletin of Social Sciences (jezik: armenski) (6): 51–60. Arhivirano s originala, 15. 9. 2019. Pristupljeno 24. 3. 2013.
- ^ Hovannisian, Richard, ured. (2003). Armenian Karin/Erzerum. Costa Mesa, California: Mazda Publ. str. 48. ISBN 9781568591513.
Thus, even today the Erzerum dialect is widely spoken in the northernmost districts of the Armenian republic as well as in the Akhalkalak (Javakheti; Javakhk) and Akhaltskha (Akhaltsikh) districts of southern Georgia